Od davnina je poznato da se kreči u proleće i/ili u jesen, ali koliko vas u stvari zna zbog čega? I da li je tako baš na svim podnebljima gde živi naš narod. Odgovor je - i da i ne.
Prvo, da li se kreči jednom ili dvaput godišnje ili ređe, u najvećoj meri odlučivalo se spram podneblja u kome se živi, jer se upotreba građevinskih materijala razlikuje od regije do regije. S obzirom na sveopštu sirotinju (a svi smo odrastali uz priče o njoj), gradilo se onim materijalom kog ima - drvetom, ciglom, čerpićem (miks piljevine i blata), kamenom. Naravno, uvek je radio onaj majstor koji je datom materijalu vičan, a neretko su ljudi kuće gradili i sami.
Drugo, u zavisnosti od vremenskih prilika u datoj regiji, nekoga je mučila prašina, nekoga zima, nekoga potreba za ognjištem koje se ložilo u kući, nekoga vlaga, nekoga insekti... U svakom slučaju, veliki deo tih stvari bio je rešavan tzv. higijenskim krečenjima koja su od sezone do sezone (leto-zima) život u takvim kućama činila prihvatljivijim.
Danas je situacija nešto drugačija, prašina ne ulazi više toliko u kuće i stanove, pojava vlage se sprečava pri izgradnji, a ognjišta se odavno ne lože u stambenom prostoru. Ipak, navika da se okreči, makar s proleća je ostala. Više o tome kakvih vrsta krečenja danas ima možete pročitati u delu našeg sajta koji se bavi krečenjem, ali svakako je pre krečenja važno da saberete utiske od protekle zime.
Odgovori na ova pitanja će vam pomoći da odlučite da li je vreme i za gletovanje ili možda za toplotnu izolaciju iznutra. U svakom slučaju, konsultujte se sa stručnjakom pre donošenja odluke, a kod nas možete dobiti i materijal za uradi sam varijantu i komplet uslugu sa materijalom.